POSLJEDNJI EUROPSKI KRALJEVI-RATNICI

NOVA EPIZODA SVAKE SRIJEDE U 21.00

INTERAKTIVNA KARTA

INTERAKTIVNA KARTA

14. listopada 1066.
Normanska, britonska i francuska vojska, ujedinjene pod vodstvom Vilima Osvajača, pobijedile su anglo-saksonske trupe u Bitki kod Hastingsa, 30 dana poslije invazije u zaljevu Pevensey. Iscrpljen nakon nebrojenih bitaka na sjeveru i napornog marša na jug, vojska kralja Harolda II. predala se napadačima. Unatoč slabom startu, branitelji zadržavaju prednost među utvrdama na brdu Seniac. Prema povjesničarima, situacija se preokrenula kad je Vilimova vojska odglumila bijeg, a onda se okrenula na potjeru. Kralj je umro nakon što ga je zalutala strijela pogodila u oko.
Tower of London
Vilim Kopile postat će Vilim Osvajač. Novi kralj zapovijeda izgradnju tornja koji će služiti kao sklonište za sve potrebite. Godine 1077. u Londonu izbija veliki požar i njegove oštećene utvrde zamijenjene su tornjem od vapnenca. Kamen je dopremljen iz Normandije. Tower postaje moćan simbol Vilimove vladavine u gradu.
Godina 1045.
Harold III. Hadrada, koji će se poslije pokušati uspeti na englesko prijestolje nakon smrti Edvarda Ispovjednika, vraća se u Norvešku nakon dugog izbjeglištva, gdje vlada u zajedništvu, a 1048. postaje neovisni vladar. Prije toga Harold III. bio je u službi Bizantskog Carstva, čak se i borio kao plaćenik carstva u Africi.
25. rujna 1066.
Harold III. Hadrada, nakon što je osvojio sjevernu obalu Engleske (Northumberland) uz nekoliko inicijalnih pobjeda, poginuo je u Bitki kod Stamford Bridgea nakon što ga je pogodila strijela, sudbina koja će zadesiti i njegova osvajača, kralja Harolda II. Goodswina. Saveznik Haralda III., Tostig Goodwinson, kraljev brat, također će umrijeti.
4. kolovoza 1060.
Francuski kralj Henrik I. umire u Vitry-aux-Logesu. Njegov sin Filip imao je osam godina u vrijeme kraljeve smrti. U godinama prije smrti, Henrik I. sklopio je savez s Geoffreyjem II., zvanim Martel (Čekić), grofom od Anjoua, s kim se borio uz Vilima Kopile. Nakon kraljeve smrti Baldwin V., grof od Flandersa dolazi na prijestolje kao suvladar jer je Filip premlad da bi vladao neovisno. Pokojni kralj bio je Baldwinov punac, a sam je Baldwin ujak princa Vilima Kopileta. Nastavlja se duh nelagode i šest godina poslije Vilim će prihvatiti ujakov pristanak da napadne Englesku.
30. rujna 1061.
Biskupa Anselma da Baggia – Aleksandra II. (nakon smrti Nikole II.) kardinal je imenovao papom. Međutim, to ne prolazi bez određenih problema. Neki od plemića okreću se Henriku IV. od salijske dinastije, njemačkom kralju koji je htio imenovati papu i odabire Petera Cadalusa iz Parme, koji zatim uzima ime Honorije II. i odbija priznati odluku komisije iz Augsburga iz 1062., koja je potvrdila Aleksandra II. kao papu. Slijedi niz bitaka i Aleksandar s vremenom pobjeđuje, uz potporu Normana i drugih frakcija. Godinu poslije slijedi Prva križarska vojna, a pet godina poslije Aleksandar daje blagoslov Vilimu za marš na Englesku.
Godina 1058.
Boleslav II. Velikodušni postaje poljski vojvoda. Godinu poslije papa Nikola II., da bi dobio neovisnost od Svetog Rimskog Carstva, izdaje dekret o izboru papa kroz konklave. Nadalje, sukob između carstva i papinstva usredotočuje se na pravo imenovanja biskupa. Boleslav staje na stranu pape što pojednostavljuje njegov uspon na poljsko prijestolje 1076.
Godina 1085.
Vilim Osvajač provodi prvi popis zemljoposjedništva u povijesti Engleske. Dokumenti detaljno opisuju, između ostalog, i prihode od posebnog vlasništva, imovine (mlinova, pašnjaka, šuma) i okvirni broj stanovništva. Zahvaljujući tom nastojanju, imamo točnu viziju stanja nacije tijekom njegove vladavine.
Prosinac 1066.
Muslimanska rulja izvršila je masakr nad Židovima u Granadi. Muslimani su vladali Iberskim poluotokom od invazije 711. g., no mnogo je godina trajala relativna tolerancija praćena cvjetanjem umjetnosti i znanosti. Kako je dinastija Omejida polako počela slabjeti, slabi i prihvaćanje drugih religija. S dolaskom fanatične dinastije Almoravida slijedi razdoblje nasilja i nasilnih preobraćenja na islam.
Srpanj 1054.
Papinska vlast proglašava ekskomunikaciju Ekumenskog patrijarhata u Konstantinopolu. Taj čin, odgovor na zatvaranje rimokatoličkih crkava u Konstantinopolu, događa se u crkvi Hagia Sofia. Istočna Crkva proglašava vlastitu ekskomunikaciju zapadne Crkve. Svađa oko prirode obreda trajala je već neko vrijeme, no ovaj čin označava početak raskola između istočne i zapadne Crkve.
Godina 1064.
U novoizgrađenoj katedrali u Gnieznom odvija se obred posvećenja. Ona je bila jako uništena tijekom invazije češkog kneza Bretislava I. Bretislav je opljačkao mnoge poljske zemlje ostavivši ih da propadaju. Njegov plijen uključuje relikvije sv. Adalberta Praškog. Štoviše, Šleska i Mala Poljska pale su pod češku vlast. Šteta koju je Bretislav nanio Poljskoj bila je velika katastrofa za naciju.